Program 45. Voloderske jeseni krenuo je u petak uz okrugli stol vinara na temu 'Proizvodnja vina u Moslavini- sadašnjost i budućnost'.
Na okruglom stolu kojeg je organizirala Udruga Moslavačka vinska cesta sudjelovali su vinari s područja Moslavine izravno uključeni u proizvodnju vina, a raspravljano je o važnosti proizvodnje vina u Moslavini kao gospodarske grane, smjeru razvoja za budućnost, integraciji s Europskom unijom, novim tehnologijama u proizvodnji vina. 
"Na ovom okruglom stolu pokušali smo sami među sobom utvrditi neke temelje i vidjeti koliko smo značajni u hrvatskim okvirima odnosno kako dalje u smjeru razvoja. Zaključili smo da trenutno idemo u dobrom smjeru. Stasaju nove vinarije, a velik broj manjih izrastaju u profesionalce tako da vinarstvo u Moslavini ima svijetlu budućnost. Proizvođači moraju sami znati što žele, EU im neće dati odgovor na to što oni trebaju napraviti. Svoje ideje trebaju ukalupiti u projekte koje EU nudi kako bi ih mogli realizirati"- napomenuo je predsjednik Udruge Moslavačka vinska cesta Mislav Kašner dodajući kako je suradnja vinara sa lokalnom samoupravom odlična.
Da su u smjeru razvoja vinogradarstva i vinarstva učinjeni značajni iskoraci, istaknuo je i saborski zastupnik i pročelnik Županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Zoran Vasić. "Zahvaljujući poticajima Sisačko- moslavačke županije kao i Općine Popovača te zalaganjem vinara puno je u tom smjeru napravljeno. Kad govorimo o našim vinarima u okvirima EU, njih čeka svijetla budućnost i problem im predstavljaju količine jer kvaliteta, posebno kod autohtone sorte škrlet, više nije upitna što su dokazala brojna natjecanja s kojih se oni vraćaju ruku punih medalja i različitih odličja"- rekao je Vasić.
Okupljene na okruglom stolu u sklopu ovogodišnje Voloderske jeseni pozdravio je i načelnik općine Popovača Josip Mišković istaknuvši da su moslavačka vina unazad deset godina doživjela velik uspon i škrlet počinje zauzimati mjesto koje mu pripada. Kako je rekao, Općina je učinila sve u okviru njezinih mogućnosti kako bi se nasadi podigli u što većim količinama, a svi vinogradi nekad u sastavu Moslavačkog vinogorja ponovno se obrađuju odnosno obnovljeni su. "Za razvoj i poticanje poljoprivrede na svom području Općina izdvaja preko 1,5 milijuna kuna godišnje, a velik dio tih sredstava odlazi upravo na poticanje vinarstva. Mnogi naši vinari zasigurno će veću količinu vina uspjeti prodati na svome pragu što je daleko bolja cijena nego u velikoj trgovačkoj mreži"- zaključio je načelnik Mišković.
Podršku moslavačkim vinarima u njihovim razmišljanjima o perspektivi moslavačkog vinarstva na okruglom je stolu u ime Hrvatske obrtničke komore izrazila Violeta Jelić, v.d. glavne tajnice HOK-a. "Preko 10,8 milijuna eura sredstva su koja će biti na raspolaganju našim proizvođačima i cilj nam je što kvalitetnije se pripremiti za taj ulazak i lobirati za prava koja će proizaći iz našeg članstva u EU. Članice EU za sada imaju zabranu proširivanja nasada vinograda do 2015. i nama je u velikom interesu pravovremeno se pozicionirati na način da u trenutku ulaska u EU imamo dovoljno velike nasade što našeg škrleta, što drugih sorti premda će nam nakon ulaska biti omogućeni novi nasadi u smislu obnove starih vinograda. Nakon 2015. nadam se da ćemo izlobirati dobru poziciju da ta sadnja ne bude ograničena ni po jednom pitanju. Smatram da su marketinške aktivnosti presudne"- naglasila je Jelić zaključivši da škrlet ima perspektivu na europskom tržištu jer jer nepoznat, neistražen stranom tržištu i predstavlja jednu veliku dodanu vrijednost našeg kontinentalnog turizma i na tome ga trebamo temeljiti.
U okviru rasprave na okruglom stolu 45. Voloderske jeseni istaknuto je da budućnost leži upravo u autohtonim sortama. "Robne marke kao što su graševina, chardonnay, rizling, njima je tržište zasićeno i tu postoje ogromni tržni viškovi naročito u EU. Vino je moda kao i sve drugo, a ona se mijenja i dolaze novi trendovi. Sreća je što smo na vrijeme krenuli i sa brendiranjem i sa klonskom selekcijom škrleta"- napomenuo je vinar Marko Miklaužić koji obrađuje 25 ha vinograda i vinarstvom se profesionalno bavi već 15 godina.
Kada je riječ o ovogodišnjoj berbi, dodao je, proizvođači koji su s njom započeli na vrijeme , a to je bilo već sredinom kolovoza, mogu očekivati natprosječnu kvalitetu ali manju kvantitetu vina. Ukupno je oko 30 posto manji urod, ali u tekućini, obzirom da su velike suše iscrpile lozu i nema dovoljno soka. Vinari zaključuju kako će se oni koji budu dalje čekali sa berbama razočarati jer će dobiti visokoalkoholna vina koja na tržištu danas nisu popularna.
