Moslavački profesor hrvatskog jezika, pisac i slikar, Dinko Husadžić Sansky, autor je nove knjige "POGLED NA JAZZ" u izdanju NOVE KNJIGE RAST. Promociju nove knjige u Popovači očekujemo koncem ove ili početkom slijedeće godine.
piše: Eduard Edo Cindrić, prof.
Profesor hrvatskog jezika iz Velike Ludine, Dinko Husadžić Sansky objavio je, u samo četiri godine, već svoju treću knjigu. Prve dvije su romani, a ova, najnovija, knjiga je o jazz glazbi i glazbenicima, znakovita naslova POGLED NA JAZZ (zapisi iz jazz svemira).
Vrlo je hrabar potez nakladnika (a to je kuća za koju Dinko redovito objavljuje, NOVA KNJIGA RAST iz Zagreba), da u ovim recesijskim vremenima objavi knjigu o glazbi koja nije komercijalna. Držim da je to ulaganje mudro, jer ovakvih knjiga nedostaje hrvatskoj kulturi, a jazz glazbi pogotovo.
Tristotinjak stranica krasi odlična naslovnica, obilje zanimljiv podataka o temi kojom se bavi, jedan esejističko-impresionistički pristup jazz glazbi, dobar uvez, obilje fotografija s koncerata ili autorovih druženja s jazzistima - a kako čitatelji popovačkih web stranica znaju, autor se bavi i slikarstvom, tako da se u knjizi mogu naći i njegovi crteži i slike glasovitih jazzista, u tehnici pastela.
Imao sam zadovoljstvo pisati predgovor za drugi Dinkov roman («Pametno potroši dan», Nova knjiga Rast, 2007.), i govorio sam o temi potrage; potrage za Izgubljenom Tajnom, potrage za Pješčanim satom, potrage za samim sobom i nekim svojim smislom, naglašavajući osnovnu autorovu misao kako trebamo pametno potrošiti svoje dane.
Istaknuo sam tada i glazbeno-likovnu dimenziju romana, gdje su slikarstvo i glazba neprekidna podloga većini zbivanja i cijelo vrijeme sam imao osjećaj kao da čujem Djanga Reinhardta, Norah Jones ili Ninu Simone. U pastelnim sfumatima krajobraza, note i likovnost, zvuk i boja, činili su cjelinu bez koje bi nam se priča činila praznom i nepotpunom.
I evo me sada pred novom Dinkovom knjigom. Ova knjiga nije roman, već je dokument vremena u kojem živimo i u kojem jazz glazba čini bitnu sastavnicu. Jazz postaje dijelom pronađene Izgubljene Tajne iz prvog romana, ili Pješčanika iz drugog romana, koji pazi da pametno potrošimo svoje ovozemaljske dane. Slušati jazz glazbu svakako je jedan od načina.
U svojim romanima Dinko je stvorio cijeli jedan bajkoviti, imaginarni svijet kako bi iskazao svoje teme i ideje. U ovoj jazz knjizi opet imamo jedan «bajkoviti» svijet, glazbeni svijet, jazz svemir, kako bi sam autor rekao; ali ovoga puta stvaran, realan, postojeći - bajkoviti svijet jazza u koji tek rijetki sretnici imaju pristup.
Dinko nam pomaže u pronalaženju puta k toj divnoj glazbi, zapisujući svoje dojmove o onom što je čuo, ili o onom što osjeća slušajući jazz. Mislim da će poslije ove knjige mnogi od nas promisliti o svojim glazbenim afinitetima!
Nova knjiga Rast iz Zagreba nakladnik je koji evo objavljuje već treću Dinkovu knjigu, pokazujući izniman sluh za osjetljivi trenutak kad je jazz glazba na neki način marginalizirana u korist lakonotnih glazbenih izražavanja.
Dragutin Matošević, glazbeni kritičar i urednik portala www. barikada.com kaže:
«Knjige o jazzu su rijetke kod nas. One su nasušno potrebne jer su istovremeno i udžbenici u kojima se iščitavaju i uče osnove jazz kulture i u kojima se upoznajemo s radom vrijednih jazz umjetnika. Stoga su ovakve knjige uvijek dobrodošle u knjižnici svakog ozbiljnijeg ljubitelja muzičke umjetnosti.»
Doista, zato je i ova knjiga vrjednija, jer je ovakve literature malo, gotovo je i nema.
Poznati talijanski jazz pijanist, Roberto Magris u svojoj preporuci ističe:
«Nalazim da je ova knjiga lijep doprinos jazz glazbi s posebnog europskog gledišta za koje osjećam da je blisko mom jazz iskustvu i, kao glazbenik koji je nekoliko puta nastupio u Hrvatskoj, jako cijenim to što autor središte pažnje daje vrlo dobrim hrvatskim umjetnicima koji zauzimaju relevantnu poziciju na suvremenoj jazz sceni u Europi.»,
a bosanski jazz pijanist i član grupe Indexi, Sinan Alimanović ističe:
«Kroz ovo djelo ostvarujemo uvid u obiteljsko stablo jazz glazbe koje se grana i na našim prostorima. Samim tim, ta činjenica ovu knjigu čini sjajnim rezimeom koji će poslužiti generacijama koje tek dolaze u jazz, a ujedno se svojim postojanjem knjiga sama pretvara u umjetničko djelo.»
Knjiga ima tri dijela, u prvom POGLED NA JAZZ, autor se bavi bitnim povijesnim točkama jazza, polazeći od afro ritmova, preko bluesa, ragtimea i New Orleansa, do swinga, bebopa i modernog vremena.
U drugom dijelu JAZZ U HRVATSKOJ autor ističe i piše o tri generacije hrvatskih jazzista, kao i o svim važnijim hrvatskim glazbenicima. Istina, o nekima više, o nekima manje, ovisno o podacima do kojih je dolazio, ali ističući i jedan subjektivan stav koji mu daje mogućnost da više pozornosti posveti autorima koje osobno preferira, a koji, kao što i sam zna, nisu možda najznačajniji.
Upravo taj osobni, intimni, impresionistički pogled na hrvatsku jazz scenu daje knjizi dušu i zanimljivost. Istina, neki će se glazbenici naći povrijeđeni jer su dobili manje prostora, ali, pisac predgovora ovoj knjizi, Davor Hrvoj, najznačajniji hrvatski jazz kritičar i urednik brojnih emisija o jazzu na HTV-u i Hrvatskom radiju, to obrazlaže ovako:
« ...autor po osobnom sudu navodi i neke od njemu bliskih hrvatskih jazzista srednjeg i mlađeg naraštaja o čijem djelovanju, iako nastupaju i snimaju u doba velikih medijskih mogućnosti, ali budući se bave jazzom, javnost zna vrlo malo...neki su glazbenici ili sastavi više puta pod njegovim dvogledom, a neki su ostali izvan njegova domašaja - a to valja napomenuti kako se ne bi stekla kriva slika o trenutnoj situaciji u hrvatskom jazzu. No, ponovno ističem, obuhvatiti sve glazbenike i sve koncertne aktivnosti mu nije ni bila namjera.»
U trećem dijelu knjige, nazvanom ZAPISI IZ JAZZ SVEMIRA, Dinko H. Sansky jednostavno je objavio tekstove koje je zadnjih godinu-dvije objavljivao po medijima poput portala www.jazz.hr, www.barikada.com, www.moslavina-info.hr, www.javno.hr, www.igranifilm.bloger.hr, kao i časopisima poput Novog sisačkog tjednika i Cantusa, glasila Hrvatskog društva skladatelja.
To su tekstovi koji prate koncertne aktivnosti hrvatskih i svjetskih glazbenika, recenzije CD-a, prikaze, ali i emotivne eseje o glazbenicima poput Djanga Reinhardta, Nine Simone, Colemana Hawkinsa, Angela Debarrea itd.
Moguća zamjerka ovom trećem dijelu knjige je to što su neki glazbenici više zastupljeni, ali kako i autor ističe, za ovu knjigu nije imao sponzore i nije mogao obuhvatiti sva zbivanja. Stoga je dosta tekstova vezano uz aktivnosti Siscia Jazz Cluba, gdje je Dinko, kako sam kaže - inventar!
Dinko Husadžić Sansky napravio je veliku stvar za jazz, a posebno za hrvatski jazz. Knjiga ima i nedostataka, neke su fotografije lošije otisnute, možda je trebalo knjigu tiskati u većem formatu (pohvala autoru naslovnice!); puno je pjesničkih metafora (to nam Sansky donosi iz svojeg romansijerskog miljea!) - ali sveukupni dojam je pozitivan, jer ova knjiga ima svoje mjesto pod suncem i autorov trud nije uzaludan. Na kraju, evo što kaže Saša Nestorović, ponajbolji hrvatski saksofonist:
«...svatko onaj tko traži naći će nešto u ovoj knjizi!»
Upravo tako. Knjiga zavređuje našu pažnju, jer i oni koji ne slušaju jazz glazbu, mogu ponešto naučiti - a možda i posegnuti za nekim jazz nosačem zvuka.
Pohvalna je brza reakcija popovačke knjižnice, autor mi je prenio informaciju od nakladnika Tomislava Rasta, kako će kroz nekoliko dana knjiga biti dostupna popovačkoj publici.
